U duhu obilježavanju Europske godine kulturne baštine 2018. u cijeloj Europi se pojedinačnim doprinosom ukazuje na važnost očuvanja dijela tradicijske kulture, naročito u manjinskim sredinama. Gdje smo mi u Lipovljanima s tom pričom? Prije svega, valja se prisjetiti o čemu se tu zapravo radi, pa citiramo zvanični portal pri Ministarstvu kulture RH: Zašto kulturna baština?Kulturna baština ima univerzalnu vrijednost za nas kao pojedince, zajednice i društva. Važno ju je očuvati i prenijeti budućim generacijama.Možete na nju gledati kao na nešto statično ili „iz prošlosti”, ali ona se zapravo razvija kroz naše djelovanje. Osim toga, naša baština ima veliku ulogu u izgradnji budućnosti Europe. To je jedan od razloga zašto se tijekom Europske godine posebice želimo približiti mladima.
Kulturna baština vidljiva je u različitim oblicima. Može biti:
opipljiva – npr. građevine, spomenici, artefakti, odjeća, umjetnička djela, knjige, strojevi, povijesni gradovi, arheološka nalazišta
neopipljiva – prakse, predstavljanja, izrazi, znanja, vještine te povezani instrumenti, predmeti i kulturni prostori koje ljudi cijene. To uključuje jezik i usmenu tradiciju, scensku umjetnost, društvene prakse i tradicionalne obrte
prirodna – krajolici, flora i fauna
digitalna – resursi stvoreni u digitalnom obliku (na primjer digitalna umjetnost ili animacija) ili digitalizirani kako bi se očuvali (uključujući tekstove, slike, videozapise, zapise).
Njegovanje kulturne baštine omogućuje nam da otkrijemo našu raznolikost te započnemo međukulturni razgovor o onome što nam je zajedničko. Postoji li onda bolji način za obogaćivanje naših života od interakcije s nečim što je toliko važno za naš identitet?
MS Lipovljani je temeljem svojih aktivnosti inicirala proceduru za odobrenje uporabe vizualnih oznaka Europske godina kulturnih baština, uključujući različite komunikacijske materijale, logotip, slike i plakate na svim svojim manifestacijama i programima do kraja godine.
Koliko je ovdašnjim ljudima vrijedna sačuvana materijalna baština slovačkih doseljenika u Lipovljane, najbolje su pokazali članovi Matice slovačke u subotu, svojim odzivom i radom na jednoj od brojnih i sve češćih radnih akcija na „gruntu u Željanskoj ulici“. Desetak matičara potpomognuti dobrosusjedskom tehničkom potporom, uredilo je dvorište, postavili drenažne odvode,pokosili i počistili prostor uz ciglenu stazu između štale i štaglja, nasuli kvarcni pjesak na gotovo sto kvadrata poda i pristupne staze, sortirali stare drvene predmete i alate i na kraju uz malo druženja, završili jednu u nizu radnih aktivnosti u svome dvoru. Pored počasnog predsjednika Branka Vincenta, radili su Josip Krajči, Vlado Turas, Antun Tisaj, Antun Maruski, Željko Čiž, Siniša Šoštarčić, Mladen Krajči, Mirko Fedak, Zlatko Dudaš, a pomazanki i kifle su za ovu prigodu ispekle Marija Turas (Stevina) i Slađana Krajči. Cvijeće je na verandu postavila Anđelka Štelma. Hvala i susjedima Koral, Klišanin, Dudaš i Krajči za alate i drugu pomoć.
Već sad možemo najaviti, da ćemo početkom srpnja (07. i 08.VII) dvodnevnim programom obilježavanja sv Ćirila &Metoda, radionicama u vlastitom dvorištu, skupštinom matičara, te zabavnim i poučnim programima za najmlađe, osnažiti našu predanost ovoj ideji. (jk)
