U ponedjeljak 14. kolovoza 2017.g. u lipovljanskoj Narodnoj knjižnici i čitaonici otvorena je nesvakidašnja izložba Nematerijalna kulturna baština Slovačke.Vrijedni članovi MS Lipovljani u suradnji sa Veleposlanstvom slovačke republike u Zagrebu, te Centrom za tradicijsku narodnu kulturu iz Bratislave, postavili su uoči LS 2017.  u mjesnoj Knjižnici i čitaonici u Lipovljanima posebno zanimljivu izložbu, pod nazivom:

Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine Slovačke/ Reprezentatívny zoznam nehmotného kultúrneho dedičstva Slovenska.

Prikaz je to  13 kulturnih dobara Slovačke koja se nalaze na Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine Slovačke republike. Otvorenju izložbe pored pedesetak članova i uglednih gostiju te predstavnika drugih udruga, nazočila je i Ljiljana Tomić, zamjenica načelnika Općine Lipovljani, pozdravivši nazočne u ime organizatora Općine Lipovljani i Turističke zajednice Općine Lipovljani.

Kako je uvodno naveo  predsjednik Matice slovačke Lipovljani Josip Krajči, ova izložba je najava početka  Lipovljanskih susreta, a moći će se pogledati sve do 27.kolovoza 2017.g.

Vodeći nas od panoa do panoa moderator je uz tekst, koji je napisan na tri jezika: slovačkom, francuskom i engleskom, ispričao i neobične priče vezane uz prošlost i sadašnjost Lipovljana i pripadnike slovačke manjine koja živi na ovim prostorima.

Pozvan da kaže nešto o usporedbi sa hrvatskom nematerijalnom kulturnom baštinom, Dragutin Pasarić, publicist i povijesničar te predsjednik Ogranka Matice Hrvatske iz Kutine, zgodno i neobično nižući poveznice slovačke i hrvatske kulturne baštine, završio je izlaganje inicijativom i prijedlogom da se možda zajednički za budućnost, jer su mlađi u pitanju, povežu dvije teme – slovačka s lutkarskim kazalištem i hrvatska s dječjim drvenim igračkama iz Zagorja.

Komentari na te bliske narodne običaje koji su prerasli u kulturnu nematerijalnu baštinu idu za tim, kako se mnogi oblici dodiruju pa čak i podudaraju, a što i nije čudno jer povijest nas uči kako smo skoro 4. stoljeća bili u zajedničkoj državi. Interesantno i dojmljivo Dragutin  Pasarić je  svoje izlaganje završio u formi haiku pjesme pod naslovom:

 …Lipovljani … „ Prst na tamburi…Perunika na nošnji…Kolo pod lipom“

Sadržaj izložbe je vezan uz UNESCOvu listu nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj, sa slijedećim prikazom iz popisa:

1. Radvanský jarmok, (Radvansky sajam ili vašar)
2. Aušusnícke služby špaňodolinských baníkov, (riječ je o ritualnim praktikama sačuvanim od 15.stoljeća, konkretno su to rudarska misa, rudarski svatovi, rudarski pogreb)
3. Tradičné ručné zvonenie na zvony a tradícia zvonárov na Slovensku, (dio vjerskog života, jer se tako označavao početak mise, smrt stanovnika sela,ali i svjetovna upotreba kada se upozoravalo na nadolazeće vremenske nepogode)
4. Fujara – hudobný nástroj a jeho hudba, (pastirsko puhačko glazbalo, koje su u Slovačku donijeli pastiri nomadi u 14. I 15.stoljeću. Nije samo glazbeni instrument nego i predmet velike umjetničke vrijednosti zbog raskošnih ukrasa)
5. Terchovská muzika, (Glazba iz regije Terchova, usmenom predajom sačuvana glazbena kultura, za koju je karakterističan bas sa dvije žice, te da glazbenu skupinu uglavnom čine tek tri glazbenika i karakterističan repertoar)
6. Čičmanske ornamenty, (Čičmansky ornamenti predstavljaju karakteristične ornamente geometrijskog oblika koji se javljaju na eksterijeru drvenih kuća u selu Čičmany u Žilinskome kraju, ali i kao vez na narodnoj nošnji)
7. Banskoštiavnický Salamander, (Salamander Banske Štiavnice predstavlja mimohod u rudarskom gradu Banska Štiavnica u srednjoj Slovačkoj, u kojem je salamander-vrsta guštera-zaštitnim znakom rudara, a povjesno vezan za djelovanje rudarske akademije, a danas dio proslave dana rudara)
8. Tradičné bábkarstvo na Slovensku, (Tradicijsko lutkarstvo u Slovačkoj spominje se već u 17.stoljeću; njime su se profesionalno bavile čitave obitelji, koje su živjele kao putujuća kazališta, financirajući se isključivo iz ove djelatnosti)
9. Gajdy a gajdošská kultúra na Slovensku. (Gajde i gajdaška kultura predstavljaju tradiciju koja u Slovačkoj ima svoje korijene od 14. stoljeća.)
10. Tylová paličkovaná čipka Myjavskej pahorkatiny (vezena čipka na podlozi od tila iz Myjavskog pobrđa počev od konca 19. stoljeća postaje dio narodne nošnje i liturgijske odjeće ovoga kraja)
11. Vajnorský ornament (Vajnorski ukrasi iz sela u okolini Bratislave na vanjskim zidovima kuća i također utkani na platno, zasnovani na lokalnom stilu sa ritmičkim ponavljanjem gustih biljnih ornamenata nalik prirodnim i religioznim simbolima)
12. Modrotlač (tekstil tamnoplave boje s bijelim motivima, u Slovačku se proširio iz Nizozemske i Njemačke u 18. stoljeću; zabilježeno postojanje tridesetak radionica koje su izrađivale ovo platno tehnikom „indigo sa rezervom“ na području Orave, Spiš i Šariš; platno se koristilo za izradu odjeće, te kao kućni tekstil)
13. Horehronský viachlasný spev (Višeglasno pjevanje iz regije Horehronie kao dio iznimno bogate tradicijske kulture u ovome području)

Tehnički izložbu čini 14 prezentacijskih sklopova sa platnenim panelima, te za posjetitelje pripremljeni katalozi na slovačkom i engleskom, a posredstvom Slovačkog centra za kulturu Našice i letak sa sažetkom na hrvatskom jeziku.

Vrijedno je na kraju istaći da su u pripremi i postavu izložbe sudjelovali: Tomislav Hepner, Željko Čiž, Vlado Turas, Marica Tisaj i Mladen Krajči, a pomazanke je pripremila Anđelka Štelmova.

Citat slovačkog ministra kulture Mareka Mađeriča vezano na ovu UNESCOvu listu:

“Nehmotné kultúrne dedičstvo spoluvytvára našu mentalitu, charakter a je výrazom našej tvorivosti a osobitosti. Len od nás záleží, či prežije, či sa udrží alebo či zanikne a tým samých seba o veľa zchudobníme“

prijevod: „Nematerijalna kulturna baština pomaže održati našu duhovnost, karakter i izraz je naše stvaralačke osobnosti. Samo o nama ovisi, da li će opstati, ili će nestati, pa ćemo time sami sebe mnogo osiromašiti“ (jk)

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/kultura/uvertira-u-ovogodisnje-lipovljanske-susrete-1188478 – www.vecernji.hr