Kulturna baština Slovaka u Lipovljanima postaje dio turističke ponude 19.10.2017.

Kako se svi hvale statistikom i raznim turističkim brojkama, matičari u Lipovljanima također rado pokazuju svoju očuvanu i zaštićenu materijalnu kulturnu baštinu, koja se svake godine pa tako i tijekom ove, upornim ulaganjem i sa dosta dragovoljnog rada samih članova, […]

Výzva na pracovnu akciu/ Poziv za radnu akciju 07.10.2017.

Jazyk je dôležitý/ Jezik je bitan 23.09.2017.

S početkom rujna pažnja nam se usmjerila prema našoj osnovnoj školi i želji da domaća djeca u dogovoru sa roditeljima iskažu interes za dopunski napor u jednoj slobodnoj aktivnosti-učenju slovačkog jezika i kulture. Uložili smo dosta truda u pripremu ovog za nas jako važnog pitanja, kroz […]

DNĺ SLOVENSKEJ KULTÚRY 2017 RIJEKA-nastup LIRE i LIPE 02.09.2017.

MS Lipovljani je na poziv MS Rijeka u subotu, 02.09.2017. sa članovima zbora LIRA i folklorne družine KUD LIPA gostovala u Rijeci i Kraljevici na tradicionalnim Danima slovačke kulture 2017.

Slovaci na Lipovljanskim susretima 2017 01.09.2017.

Pored izložbe Nematerijalna kulturna baština Slovačke pod zaštitom UNESCOa koju je Matica slovačka svećano otvorila uoči ovogodišnjih Lipovljanskih susreta, matičari su se ozbiljno pripremili, te i ove godine, svako na svoj način, dali vrijedan doprinos u održavanju programa ove naše […]

 

Završni svečani božićni koncert KUDa „LIPA“ Lipovljani 20.12.2008.

U subotu dvadesetog prosinca članovi Kulturno umjetničkog društva „LIPA“ Lipovljani održali su završni koncert. Tom prilikom pokazali su dio onoga čime su se predstavljali širom lijepe naše, a i šire.Izvedene su pjesme i plesovi „Moslavine“, „Zagorja“, slavonske pjesme i igre za djecu, tamburaška skupina izvela je „Dunavske valove“ „Bijeli Božić“ i „Tihu noć“, solistica je bila učenica glazbene škole Nina Tisaj.

Više

Večer nacionalnih manjina 17.12.2008.

U Bjelovaru je,druge godine za redom, održana “Večer nacionalnih manjina”.

Uz potporu Grada i Županije Bjelovarsko-bilogorske, ovu korisnu i lijepu manifestaciju stvaralaštva manjina sa naših prostora, svojim su dolaskom potpomogli potpredsjednica Sabora RH Đurđa Adlešič, naša zastupnica u Saboru RH Zdenka Čuhnjilova, te Aleksandar Tonauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u RH.

Više

Dobrá kniha – krásny darček! 1.12.2008.


Hľadáte darček pre svojich blízkych? Nechajte sa inšpirovať našími vianočnými tipmi. Pomôžeme Vám aj s prípravou na Vianoce. Všetky vianočné tipy môžete teraz kúpiť so zľavou minimálne 15%.

ISBN 978-80-89208-92-0

Kontakt
NÁJDETE NÁS NA ADRESE

Vydavateľstvo Matice slovenskej, s.r.o.
Mudroňova 1
036 52 Martin
(centrum mesta oproti Poliklinike I.)

telefonický kontakt:

informácie o knihách a objednávkach:
043/490 68 76, 043/422 0692

(v pracovné dni od 7:00 – 16:00)

fax: 043/490 68 74

e-mail: info@vydavatel.sk

Više

Naša “LIRA” predstavila lipovljanske Slovake na Desetoj smotri 8.11.2008.

Mješoviti pjevački zbor „ LIRA“ Lipovljani osnovan je prije dvanaest godina, broji dvadeset i dva člana, radi pod stručnim vodstvom profesora Franje Rodića. U subotu, 8. studenog nazočili su Desetoj smotri slovačke pjesme u Josipovcu Punitovačkom. Tom prilikom predstavili su se pjesmama“Na tu svatu Katerinu“,“ Večer ked zazneje“i „ Uš som sa oženil“. Pjesme je glazbeno obradio profesor Glazbe Franjo Rodić.

Više

Slovački predsjednik Ivan Gašparovič u službenom posjetu Hrvatskoj 28.-30.10.2008 4.11.2008.

Gašparovič poďakoval Mesićovi aj za podporu slovenskej menšiny v Chorvátsku . “Slováci v Chorvátsku zachovávajú tradície, kultúru i jazyk, ale vedia, že Chorvátsko je ich nová vlasť, že sú občanmi tohto štátu,” zdôraznil slovenský prezident.

Više

Tatre i Velebit u Zagrebu 29.10.2008.

»Tatre i Velebit« antologija je starije slovačke poezije – od prve polovice 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na domoljublje i uzajamnost.

Za one koji bolje poznaju povijest i hrvatsko-slovačke odnose naziv »Tatre i Velebit« može se učiniti provokativnim. Tako se naime zvala dvojezična revija koja je za vrijeme Drugoga svjetskog rata izlazila u Zagrebu i promicala hrvatsko-slovačko prijateljstvo, unutar aktualnih političkih okvira. Stoga se autor projekta i jedan od dvoje autora knjige dr. Ján Jankovič, ugledni slavist, dopisni član HAZU i jedan od najplodnijih prevoditelja s hrvatskog jezika, u uvodnom tekstu ograđuje od ondašnje politike i zločinačke ideologije kvislinških režima na objema stranama. Naglasak pak stavlja na tradicionalno prijateljstvo i uzajamnost.
Valja imati na umu da su i tada, u vrijeme proklamiranog bratstva rečenih režima, slovački kulturni radnici u svojoj zemlji promicali istinske hrvatske kulturne i književne vrijednosti pa su se na slovačkome, uz prijevode hrvatskih režimskih pisaca, ili onih koji su bili prihvatljivi zbog svoje katoličke orijentacije poput Side Košutić, u tom razdoblju pojavili i prijevodi Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića koji su se tada borili na suprotnoj strani.
»Tatre i Velebit« antologija je starije slovačke poezije od Jána Kollára do Pavola Országha Hviezdoslava, dakle – od prve polovice 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na domoljublje i uzajamnost. Antologija je objavljena dvojezično pa se uz izvorne tekstove nalaze i prepjevi iz pera renomiranih pjesnika, primjerice, Stanka Vraza i Luke Paljetka, ali je glavninu stihova prepjevala koautorica knjige Dubravka Dorotić Sesar, pokazujući time kako je njezino ekspertno poznavanje zapadnoslavenskih književnosti popraćeno i istinskim pjesničkim darom.
Glavni cilj i smisao ove antologije objašnjava Ján Jankovič u svom predgovoru riječima: sačuvati i razvijati tradicionalno dobre slovačko-hrvatske i hrvatsko-slovačke odnose! Svijest o tim tradicionalno dobrim i vrlo tijesnim odnosima, o velikoj mjeri uzajamnosti – danas nažalost nije dovoljno poznata. Našao sam se jednom u situaciji da mi je znanac, Zagrepčanin, prilikom obilaska Bratislave rekao: Gle, i ovdje imaju Šulekovu ulicu kao kod nas! Morao sam tada objašnjavati da je naš Šulek zapravo bio Slovak, bez obzira na to što njegovoj inventivnosti dugujemo mnogo sasvim hrvatskih riječi, poput obujma, zračenja, kovine. Ali nije stvar samo u poznavanju vrlo bliskih i podudarnih povijesnih putova u prošlosti.
Procesi suvremenih integracija tjeraju nas da mislimo i o sadašnjosti i budućnosti. Prejednostavno bi bilo svoditi današnju uzajamnost na srodnost jezika i načina života, kao i na to da je Slovacima blisko i drago hrvatsko more, a Hrvatima dobrodošlo slovačko prijateljstvo i podrška na putu u zajedničku Europu.
U toj Europi u kojoj su Slovaci već ostvarili izniman gospodarski prosperitet, nije beznačajno čuvanje vlastite kulture i vlastitih civilizacijskih vrijednosti. Upravo u tom čuvanju samosvojnosti i samobitnosti male se kulture unutar velike Europe moraju uzajamno pomagati. Posebnu pomoć velikih bilo bi tu iluzorno očekivati, a pojedinci iz bliske sredine, poput Jána Jankoviča učinili su to svojim poslanjem. Rekao bih da je na toj relaciji i najveća vrijednost ove knjige kao kulturnog događaja, i ne čini mi se slučajnim što se knjiga predstavlja u Zagrebu (u srijedu, 29. listopada u Muzeju Mimara) u okviru službenog posjeta predsjednika Slovačke Ivana Gašparoviča Hrvatskoj. Vjerojatno je nepotrebno podsjećati da je i on porijeklom Hrvat, baš kao što je toliko toga hrvatskoga – izvorno slovačko.
Dakako, može se činiti da je domet poruka poezijom, u svijetu brzih komunikacija, upitan, ili bar prilično anakroničan. Vjerojatno jest, ali vrijednosti koje prenosi poezija svakako su trajnije od komunikacijskih sadržaja koje prenosimo većinom elektroničkih medija.

Ludwig Bauer

Prenosimo iz Pramena br 9/2008… 29.10.2008.

Nový farár Farnosti sv. Josipa Lipovl’any

NovyPanFararV nedel’u 3. augusta na ve’kej sv. omši kancelár Požegského biskupstva Ivica žuljević a predstavil všetkým prítomným veriacim nového správcu farnosti knaza Darija Šimića. Na začiatku slávnostnej omše kancelár Žuljević prečítal dekrét, ktorým biskup dr. Antun Škorčević za nového správcu farnosti vymenoval 29 ročného knaza Darija Šimića. Knaz Darijo sa narodil vo Voćine a na Bohosloveckú fakultu sa zapísal v roku 1994. Za knaza bol vysväten ý 2004. roku a doteraz bol kaplánom vo viacerých farnostiach. 2007. roku bol vymenovan ý za vikára v Katedrále sv. Terézie v Požege, kde sa i dočkal dekrétu o vymenovaní za lipovlianskeho správcu farnosti.

Više

This website is brought to you by Quasargaming.com's online Fruitautomaten games such as Speelautomaten and Gokautomaten.