Meluška i Vinko-djeca iz našeg slovačkoga dvorišta 10.03.2019.

U proljetnom razdoblju, prigoda je da se bavimo svakodnevnim poslovima unutar kuće ili u toplom zapećku brojimo dane do prvih dužih proljetnih dana. Ovo je razdoblje kada se matičari u Lipovljanima okreću svojim najstarijim članovima i posjetom daju do znanja […]

Nastavljamo međunarodnu suradnju 01.03.2019.

I ove godine članovi Matice slovačke zajedno s pridruženim društvima LIPA i LIRA nastavljaju dugogodišnju plodonosnu suradnju, temeljenu na Povelji iz 2009. godine, brojnim sporazumima i dogovorima, ali prije svega, prijateljskim vezama u Slovačkoj, Mađarskoj i Austriji.  Dalekosežan je bio […]

Gostovanje i promocija Slovaka na lokalnim radio postajama Novska i Kutina 15.02.2019.

Shvaćajući kolika je važnost medijske zastupljenosti slovačke nacionalne manjine i vidljivost rada kako u lokalnoj tako i u regionalnoj sredini, na poziv urednika Radio postaje Novska i Radio Moslavine  Kutina, predsjednik MS Lipovljani Josip Krajči u dva je navrata početkom […]

Prva sjednica Upravnog odbora Matice u Novoj godini-osvrti i planovi 07.01.2019.

Nakon redovne Godišnje skupštine udruge, predsjednik Josip Krajči je u ponedjeljak 07. siječnja sazvao sjednicu Upravnog odbora društva. Prije radnog djela sjednice, nazočni su članovi još jednom evocirali uspomenu na nedavno preminulu Blaženku Krajči dugogodišnju vrijednu i aktivnu članicu upravnog, […]

Godišnja skupština matičara u Lipovljanima 28.12.2018.

U prednovogodišnjem raspoloženju, matičari su u Lipovljanima u petak, 28. prosinca 2018. g. održali svoju godišnju Skupštinu na kojoj su usvojeni temeljni planski dokumenti za 2019. godinu, a to su financijski  plan i program rada Matice i pridruženih društava KUD […]

 

Slovački predsjednik Ivan Gašparovič u službenom posjetu Hrvatskoj 28.-30.10.2008 4.11.2008.

Gašparovič poďakoval Mesićovi aj za podporu slovenskej menšiny v Chorvátsku . “Slováci v Chorvátsku zachovávajú tradície, kultúru i jazyk, ale vedia, že Chorvátsko je ich nová vlasť, že sú občanmi tohto štátu,” zdôraznil slovenský prezident.

Više

Tatre i Velebit u Zagrebu 29.10.2008.

»Tatre i Velebit« antologija je starije slovačke poezije – od prve polovice 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na domoljublje i uzajamnost.

Za one koji bolje poznaju povijest i hrvatsko-slovačke odnose naziv »Tatre i Velebit« može se učiniti provokativnim. Tako se naime zvala dvojezična revija koja je za vrijeme Drugoga svjetskog rata izlazila u Zagrebu i promicala hrvatsko-slovačko prijateljstvo, unutar aktualnih političkih okvira. Stoga se autor projekta i jedan od dvoje autora knjige dr. Ján Jankovič, ugledni slavist, dopisni član HAZU i jedan od najplodnijih prevoditelja s hrvatskog jezika, u uvodnom tekstu ograđuje od ondašnje politike i zločinačke ideologije kvislinških režima na objema stranama. Naglasak pak stavlja na tradicionalno prijateljstvo i uzajamnost.
Valja imati na umu da su i tada, u vrijeme proklamiranog bratstva rečenih režima, slovački kulturni radnici u svojoj zemlji promicali istinske hrvatske kulturne i književne vrijednosti pa su se na slovačkome, uz prijevode hrvatskih režimskih pisaca, ili onih koji su bili prihvatljivi zbog svoje katoličke orijentacije poput Side Košutić, u tom razdoblju pojavili i prijevodi Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kovačića koji su se tada borili na suprotnoj strani.
»Tatre i Velebit« antologija je starije slovačke poezije od Jána Kollára do Pavola Országha Hviezdoslava, dakle – od prve polovice 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na domoljublje i uzajamnost. Antologija je objavljena dvojezično pa se uz izvorne tekstove nalaze i prepjevi iz pera renomiranih pjesnika, primjerice, Stanka Vraza i Luke Paljetka, ali je glavninu stihova prepjevala koautorica knjige Dubravka Dorotić Sesar, pokazujući time kako je njezino ekspertno poznavanje zapadnoslavenskih književnosti popraćeno i istinskim pjesničkim darom.
Glavni cilj i smisao ove antologije objašnjava Ján Jankovič u svom predgovoru riječima: sačuvati i razvijati tradicionalno dobre slovačko-hrvatske i hrvatsko-slovačke odnose! Svijest o tim tradicionalno dobrim i vrlo tijesnim odnosima, o velikoj mjeri uzajamnosti – danas nažalost nije dovoljno poznata. Našao sam se jednom u situaciji da mi je znanac, Zagrepčanin, prilikom obilaska Bratislave rekao: Gle, i ovdje imaju Šulekovu ulicu kao kod nas! Morao sam tada objašnjavati da je naš Šulek zapravo bio Slovak, bez obzira na to što njegovoj inventivnosti dugujemo mnogo sasvim hrvatskih riječi, poput obujma, zračenja, kovine. Ali nije stvar samo u poznavanju vrlo bliskih i podudarnih povijesnih putova u prošlosti.
Procesi suvremenih integracija tjeraju nas da mislimo i o sadašnjosti i budućnosti. Prejednostavno bi bilo svoditi današnju uzajamnost na srodnost jezika i načina života, kao i na to da je Slovacima blisko i drago hrvatsko more, a Hrvatima dobrodošlo slovačko prijateljstvo i podrška na putu u zajedničku Europu.
U toj Europi u kojoj su Slovaci već ostvarili izniman gospodarski prosperitet, nije beznačajno čuvanje vlastite kulture i vlastitih civilizacijskih vrijednosti. Upravo u tom čuvanju samosvojnosti i samobitnosti male se kulture unutar velike Europe moraju uzajamno pomagati. Posebnu pomoć velikih bilo bi tu iluzorno očekivati, a pojedinci iz bliske sredine, poput Jána Jankoviča učinili su to svojim poslanjem. Rekao bih da je na toj relaciji i najveća vrijednost ove knjige kao kulturnog događaja, i ne čini mi se slučajnim što se knjiga predstavlja u Zagrebu (u srijedu, 29. listopada u Muzeju Mimara) u okviru službenog posjeta predsjednika Slovačke Ivana Gašparoviča Hrvatskoj. Vjerojatno je nepotrebno podsjećati da je i on porijeklom Hrvat, baš kao što je toliko toga hrvatskoga – izvorno slovačko.
Dakako, može se činiti da je domet poruka poezijom, u svijetu brzih komunikacija, upitan, ili bar prilično anakroničan. Vjerojatno jest, ali vrijednosti koje prenosi poezija svakako su trajnije od komunikacijskih sadržaja koje prenosimo većinom elektroničkih medija.

Ludwig Bauer

Prenosimo iz Pramena br 9/2008… 29.10.2008.

Nový farár Farnosti sv. Josipa Lipovl’any

NovyPanFararV nedel’u 3. augusta na ve’kej sv. omši kancelár Požegského biskupstva Ivica žuljević a predstavil všetkým prítomným veriacim nového správcu farnosti knaza Darija Šimića. Na začiatku slávnostnej omše kancelár Žuljević prečítal dekrét, ktorým biskup dr. Antun Škorčević za nového správcu farnosti vymenoval 29 ročného knaza Darija Šimića. Knaz Darijo sa narodil vo Voćine a na Bohosloveckú fakultu sa zapísal v roku 1994. Za knaza bol vysväten ý 2004. roku a doteraz bol kaplánom vo viacerých farnostiach. 2007. roku bol vymenovan ý za vikára v Katedrále sv. Terézie v Požege, kde sa i dočkal dekrétu o vymenovaní za lipovlianskeho správcu farnosti.

Više

Prigodno…Mjesec hrvatske knjige 2008 u Lipovljanima 22.10.2008.

Knjižnica Lipovljani je 22.listopada upriličila predstavljanje netom objavljene knjige putopisnih zgoda Dragutina Pasarića “Zauzdani pejzaž” (izdanje Spiritus Movens).
O djelu je govorio sam autor, po vokaciji novinar, lirik i pisac, čija riječ poput kista oslikava različite pejzaže u desetak godina konjičkog maratona Udruge uzgajivača arapskih konja Moslavine.

Više

Dni Slovakov žijucich v zahraniči 20.10.2008.

U organizaciji Ureda Vlade Republike Slovačke od 09.-14.10 2008 održani su osmi puta Dani Slovaka u inozemstvu. Raznovrstan program odvijao se više dana, osim u Bratislavi, također u Senecu, Pieštanyma, Trnavi i Galanti. Pored izložbi zaslužnih akademskih slikara, kipara i narodnih rukotvorina, gala koncerta sa slovačkim izvođačima iz hrvatske, Mađarske, Vojvodine i Rumunjske, naš uvaženi član Ivan Hudec učestvovao je na tribini Beseda so spisovatelmi a vydavatelmi Slovakmi z Chorvatska, Madarska,Rumunska a Srbska.

Više

Kod zastupnice u Daruvaru 10.9.2008.

Delegacija MS Lipovljani (Branko Vincent, Josip Krajči i Ivica Hudec) posjetila je zastupnicu Čeha i Slovaka u Saboru RH, gospođu Zdenku Čuhnjil u njenom uredu u Daruvaru.
Prva tema susreta bila je kupnja i uređenje Slovačke etno kuće u Lipovljanima. Kako je istakla na kraju razgovora, gospođa Čuhnjil će podržati ovu akciju MS Lipovljani i u proračunu za 2009. godinu pokušati izboriti potrebna sredstva, namijenjena uređenju ovog objekta.
Druga tema je bilo pitanje statusa učiteljice slovačkog jezika u OŠ Josipa Kozarca u Lipovljanima.

Više

Milka Piknova u Lipovljanima 30.8.2008.

Koncem kolovoza u svoj nekadašnji kraj ponovo je doputovala gospođa Milka Piknova (djevojački Lacko). Predstavnici MS Lipovljani obišli su gospođu Milku i njenog sina Jozefa u domu Antuna i Ane Juratovac u Industrijskoj ulici u Lipovljanima. Uz ugodan razgovor, navirala su sjećanja, kako je nekada bilo živjeti u selu Lipovljani.

Više

This website is brought to you by Quasargaming.com's online Fruitautomaten games such as Speelautomaten and Gokautomaten.