U godini obilježavanja 30. obljetnice Matice slovačke Lipovljani, domaćinstvo tradicionalnog festivala predstavljalo je jedan od najznačajnijih kulturnih događaja slovačke zajednice u ovom mjestu.
Lipovljani su u subotu, 7. studenoga 2026., ponovno bili mjesto susreta slovačke pjesme, glazbene tradicije i prijateljstva. U sportskoj dvorani Osnovne škole Josipa Kozarca održan je 26. festival slovačke pjesme i glazbe „Keď sa ruža rozvíjala”, koji je pred približno 400 gledatelja okupio pjevačke i glazbene skupine slovačkih društava iz različitih krajeva Hrvatske.
Organizatori festivala bili su Savez Slovaka u Republici Hrvatskoj i Matica slovačka Lipovljani, kojoj je ovogodišnje domaćinstvo pripalo u osobito značajnoj godini – godini obilježavanja tridesete obljetnice osnutka i djelovanja.
Svečanost u znaku pjesme i zajedništva
Svečani program započeo je izvođenjem hrvatske i slovačke državne himne u izvedbi Mješovitog pjevačkog zbora LIRA iz Lipovljana.
Okupljenima se prvi obratio predsjednik Matice slovačke Lipovljani Josip Krajči, a potom su prigodne govore održali ravnateljica Osnovne škole Josipa Kozarca Mirjana Faltis, predsjednik Općinskog vijeća Lipovljani Tomislav Lukšić, predsjednik Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije Mato Fofić, članica Savjeta za nacionalne manjine Branka Baksa, predsjednik Saveza Slovaka Mirko Vavra, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek te veleposlanica Slovačke Republike u Hrvatskoj, Nj. E. Hana Kovačova.
Svi uzvanici predviđeni protokolom nazočili su festivalu i svojim obraćanjima istaknuli važnost njegovanja slovačkog jezika, kulture i tradicije te očuvanja povezanosti slovačkih zajednica u Hrvatskoj.
Program su dvojezično vodile Marija Hubak na hrvatskom i Kristina Lamoš na slovačkom jeziku.
Šesnaest društava predstavilo bogatstvo slovačke glazbene baštine
Festivalski glazbeni program otvorio je domaći Mješoviti pjevački zbor LIRA Matice slovačke Lipovljani, pod ravnanjem profesora Franje Rodića, izvedbama triju pjesama: „Nitra, mila Nitra”, „Slovensko moje” i „Modlitba za Slovensko”. Zbor LIRA ove godine obilježava 34 godine djelovanja, a sudjelovao je na svim dosadašnjim izdanjima festivala.
Nakondomaćina slijedila je Matica slovačka „Kukučín-Kuntarić” iz Jakšića, pod glazbenim vodstvom Marijana Grubešića, nastupila je s pjesmama „Nebola som veselá”, „Horela lipka, horela” i „V hlboke doline”, predstavljajući kulturnu baštinu Slovaka Požeške kotline.
Potom je nastupilo Slovačko kulturno-umjetničko društvo Bratov Banasovcov Matice slovačke Josipovac, koje je predstavilo pjesme „Na kraj Jozipovca”, „Sadʼela som pod okienkom hrebiček” i „Na Orave dobre”. Njihov nastup podsjetio je na bogatu glazbenu baštinu slovačkog kraja Kysuce, iz kojeg potječu preci mnogih Slovaka ove sredine.
Pjevačka skupina Slovačke kulturno-umjetničke udruge Franjo Strapač iz Markovca Našičkog, pod vodstvom Vesne Paulić, izvela je pjesme „Bijela ruža rozkvitala” i „Kolo nas, popred nas”, nastavljajući dugu tradiciju njegovanja slovačke pjesme u Markovcu Našičkom.
Uslijedila je Ženska pjevačka skupina Matice slovačke Jurjevac, koja je publici predstavila pjesme „Tečie voda, tečie” i „Oravski mladenci”. Skupina, čiji je glazbeni voditelj Marko Strapač, njeguje izvorno žensko pjevanje i redovito nastupa na kulturnim manifestacijama u Hrvatskoj i Slovačkoj.
Matica slovačka Jelisavac i SKUD Ivan Brnjik Slovak, pod glazbenim vodstvom Danijela Kubale, nastupili su s pjesmama „Sedla fčelka”, „Na Kráľovej hole” i „Pod Telgartom”. Njihov repertoar povezuje glazbenu baštinu različitih slovačkih krajeva i tradiciju koju Jelisavčani brižno čuvaju već desetljećima.
Iz Rijeke je nastupila Pjevačka skupina Slovenka Matice slovačke Rijeka, pod vodstvom Melite Bahnik, s pjesmama „Slovensko moje, otčina moja”, „Do dvorečka, do dvora” i „Vyskočilo slniečko”, pokazujući da se slovačka pjesma uspješno njeguje i na hrvatskom primorju.
Posebno mjesto među sudionicima pripalo je Pjevačkoj skupini KUD-a Moslavina iz Kutine, koja je uz pratnju tamburaškog ansambla izvela „Moju diridiku” Emila Cossetta i „Drumarac iz Antina” u obradi Duška Topića. Njihovo sudjelovanje bilo je i potvrda dugogodišnjeg prijateljstva i kulturne suradnje Matice slovačke Lipovljani s kutinskim kulturnim društvima.
Muška pjevačka skupina ORAVA Matice slovačke Međurić, pod glazbenim vodstvom Josipa Ferenčakovića, predstavila se pjesmama „Biela ruža rozkvitala” i „Ej, zaleť biela holubenka”. Skupina od 2014. godine nastupa na brojnim smotrama i susretima manjinskih kultura te uspješno čuva tradiciju muškog pjevanja.
Matica slovačka Miljevci, čiju je skupinu vodila Željka Kraljik, izvela je pjesme „Tam daleko za horami”, „Na tej našej oravjenkej” i „Na posred Miljovca”, povezujući naslijeđene slovačke napjeve s glazbenom tradicijom vlastitog mjesta.
Matica slovačka Zokov Gaj, pod vodstvom Vesne Kunštek, predstavila se pjesmama „Fijala, fijala” i „Ve našej zahradce”, nastavljajući njegovati slovačku pjesmu i običaje u svojoj sredini.
Slijedila je Pjevačka skupina Matice slovačke Beketinci, pod vodstvom Anice Hnatek, s pjesmama „Žalo dievča, žalo travu” i „Za hajičkom”. Njihov nastup predstavio je rad jedne od najmlađih Matica slovačkih u Hrvatskoj, čiji članovi s velikim entuzijazmom čuvaju kulturnu baštinu svojih predaka.
Matica slovačka Radoš i Slovačko kulturno-prosvjetno društvo Hviezdoslav predstavili su žensku i mušku pjevačku skupinu. Ženska skupina izvela je „Hrešila ma moja mať”, a muška „V pivnickej doline”, podsjećajući na dugu tradiciju organiziranoga kulturnog života Slovaka u Radošu.
Pjevačka skupina i orkestar Matice slovačke Osijek, uz glazbeno vodstvo Marka Strapača, izveli su pjesme „Lalia, lalia”, „Neviem, čo ja za mamku mam” i „Jaj Anička rad ta mam”. Osječka Matica, koja djeluje od 1993. godine, posebnu pozornost posvećuje očuvanju slovačke pjesme i tradicijskih običaja te njihovoj dokumentaciji i predstavljanju javnosti.
Posebno raznovrstan program predstavili su članovi Matice slovačke Ilok i Slovačkog kulturno-prosvjetnog društva Ľudovíta Štúra. Njihova muška pjevačka skupina izvela je pjesme „V širom poli strom zelený” i „Mám ja prsteň”, a ženska „Fijala, fijala” i „Ešte sa nevidám”. Nastup Iločana predstavio je bogatstvo muške i ženske slovačke pjevačke tradicije koja se desetljećima njeguje u tom podunavskom gradu.
Matica slovačka „Kukučín-Kuntarić” iz Jakšića, pod glazbenim vodstvom Marijana Grubešića, nastupila je s pjesmama „Nebola som veselá”, „Horela lipka, horela” i „V hlboke doline”, predstavljajući kulturnu baštinu Slovaka Požeške kotline.
Posljednji pojedinačni nastup pripao je Matici slovačkoj Soljani i Slovačkom kulturno-umjetničkom društvu Ondreja Pekára, pod glazbenim vodstvom Darka Matusa. Izveli su pjesme „Preleť, preleť čierny vták”, „Ani tak nevonia drobná bažalička” i „Oči moje vždy veselé boli”.
Sva su društva nastupila prema predviđenom programu, predstavljajući bogatstvo glazbene baštine koju slovačka zajednica u Hrvatskoj čuva i prenosi svojim potomcima.
Posebno simboličan završetak festivalskog programa bila je zajednička izvedba pjesme „Keď sa ruža rozvíjala”, po kojoj festival nosi ime.
Na pozornici su se okupili predstavnici svih šesnaest društava, a pod glazbenim vodstvom Ivana Šandora njihovi su se glasovi povezali u zajedničkoj pjesmi.
Različite narodne nošnje, zavičajni izgovori i glazbene tradicije u tom su trenutku postali dio jedinstvene slike slovačke kulturne zajednice u Hrvatskoj.
Ta završna izvedba na najljepši je način izrazila temeljnu poruku festivala – da pjesma povezuje različite naraštaje, mjesta i ljude koji njeguju isto kulturno nasljeđe.
Ovo domaćinstvo festivala posebno je priznanje Matici slovačkoj Lipovljani, u jubilarnoj prigodi.
Tijekom trideset godina djelovanja Matica je postala jedan od prepoznatljivih nositelja kulturnog života slovačke zajednice u Lipovljanima. Njezino djelovanje obuhvaća njegovanje slovačke pjesme, glazbe, jezika, narodnih običaja i tradicijske kulture, a izuzetnu vrijednost ovoj udruzi daje baštinski objekt Slovačke etno kuće.
Posebno mjesto u tom radu zauzima Mješoviti pjevački zbor LIRA, čija je aktivnost znatno pridonijela prepoznatljivosti Matice i očuvanju slovačke zborske pjesme.
Tridesetak članova domaćina ispred Matice – temelj uspješne organizacije
Priprema i organizacija festivala u Lipovljanima predstavljala je iznimno zahtjevan organizacijski pothvat.
Osim izrade festivalskog programa i komunikacije sa sudjelujućim društvima, bilo je potrebno osigurati odgovarajući scenski prostor, ozvučenje, rasvjetu, videozid, prihvat brojnih izvođača, protokol za uzvanike te niz drugih tehničkih i logističkih poslova.
U pripremu i provedbu festivala posebno se angažiralo tridesetak članova Matice slovačke Lipovljani, koji su tijekom višednevnih priprema i na sam dan održavanja pokazali iznimnu predanost, odgovornost i međusobnu suradnju.
Njihov rad obuhvatio je uređenje sportske dvorane, pripremu pozornice, prihvat gostujućih društava, koordinaciju nastupa, organizaciju protokola, dodjelu priznanja, pečenje domaćih kolača i nezaobilazne mazanke, posluživanje te završno uređenje prostora.
Veliku odgovornost preuzeli su i tehnički suradnici, čiji su rad i međusobna koordinacija omogućili uspješno odvijanje zahtjevnog glazbenog programa.
Takav angažman još je jednom pokazao koliko je za uspjeh kulturnih manifestacija važan dobrovoljni rad članova udruga, njihovo iskustvo i spremnost da osobno pridonesu zajedničkom cilju. Matica ovoga časa ima potpuno obnovljenu i motiviranu strukturu pomlađenog članstva.
Nastupi svih šesnaest društava, svečani protokol ostvaren prema programu i nazočnost približno 400 gledatelja najbolja su potvrda uspješne organizacije i zajedništva domaćina.
Već dvadeset i šesti put festival „Keď sa ruža rozvíjala” potvrdio je da slovačka pjesma u Hrvatskoj nije samo uspomena na prošlost, nego živa kulturna vrijednost koja povezuje ljude, generacije i različite sredine.
Upravo takvi susreti predstavljaju važan poticaj očuvanju materinskog jezika, tradicijske glazbe i osjećaja pripadnosti slovačkoj kulturnoj zajednici.
Završna misao koja je od dvije voditeljice ovogodišnjeg festivala na kraju rečena: Hvala svim izvođačima, voditeljima društava, našim domaćinima i suradnicima, Osnovnoj školi Josipa Kozarca, tehničkoj ekipi i svima koji su pridonijeli ovoj večeri. Zahvaljujemo financijskim podupirateljima: Úradu pre Slovákov žijúcich v zahraničí, Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Općini Lipovljani te Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Hvala i vama, draga publiko, na podršci. Jer svaka pjesma treba nekoga tko će je slušati. Sretan povratak i do novoga susreta u Iloku! Program je vodila Marija Hubak i Kristina Lamoš. Konferansu je napisao Josip Krajči..
Za Maticu slovačku Lipovljani ovogodišnji festival bio je više od još jedne uspješno organizirane manifestacije. Bio je to susret prijatelja, potvrda tridesetogodišnjeg rada i izraz zahvalnosti svim generacijama koje su tijekom proteklih desetljeća pridonosile očuvanju slovačkog identiteta u Lipovljanima.
Upravo u takvim susretima najbolje se očituje smisao rada Matica slovačkih: čuvati naslijeđeno, njegovati zajedništvo i prenositi kulturno bogatstvo budućim generacijama.
Tekst: Josip Krajči
Foto i video: Andrej Philipps, Dario Ptičak
