Od četvrtka 02.10. do utorka 07.10. predsjednik i tajnik Matice slovačke Lipovljani, Josip Krajči i Matija Hepner, posjetili su Osnovnu školu Josipa Kozarca Lipovljani i uz pratnju članice Matice Jasne Turas, pozdravili u tri dolaska učenike slovačkog jezika i kulture. […]
Pored gostujućih čeških skupina, Mješoviti pjevački zbor LIRA je u okviru programa Matice slovačke Lipovljani, zadnja ljetna skupina koja je boravila od 5. do 7.rujna u Kulturno edukativnom centru Slovaka u Orebiću. Nakon uspješnih nastupa na Lipovljanskim susretima i gostovanja […]
Treći dan boravka u Lipovljanima, gosti iz Bratislave su poželjeli prije odlaska na put, zajedno s domaćim pukom biti na bogoslužju u crkvi svetog Josipa u Lipovljanima. Za tu prigodu je dio njih odjeven u prekrasne stare gradišćanske nošnje, a […]
Ova će godina biti zapamćena po mnogočemu za Lipovljanske susrete. Po prvi puta u povijesti, Matica slovačka Lipovljani je imala formalno tri gostujuća društva na manifestaciji. S druge strane, posjetom Slovačkoj etno kući, tih stotinu gostujućih mladih folkloraša, ponijet će […]
Pred 125 godina u ove su krajeve počeli doseljavati Slovaci iz okoline Prievidze. Matica slovačka Lipovljani, od osnutka ima vrlo tijesnu i neraskidivu vezu sa ovim područjem. To se ogleda u brojnim međusobnim posjetima naših kulturno umjetničkih društava, ane manju […]
Nakon polugodišnje vrlo bogate i raznovrsne aktivnosti KUD LIPA Lipovljani, razgovaramo sa predsjednicom Društva, Maricom Tisaj:
– Kako je prošao vaš Dan KUDa?
M.Tisaj: Članovi kulturno umjetničkog društva „ LIPA“ svečano su obilježili Dan KUDa „ LIPA“ 27 . lipnja 2009. godine. Uz domaćine obilježavanju Dana KUDa sudjelovali su članovi KUDa „ Đuro Kundek „ iz Caginca, Folklorni ansanbl „ Petkov breg“ – Petkov breg, KUD „ Moslavka“ – Gornja Gračanica, KUD „ Stružec“ – Stružec, i KUD „ Šokadija „ iz Budrovaca. Program je započet svečanim mimohodom kroz centar Lipovljana. Tom prilikom kratko smo se zadržali u crkvi svetog Josipa uz kratko predavanje mladeži Lipovljana o hodočašću i utiscima sa kongresa katoličke mladeži u Livnu.U prepunoj dvorani društvenog doma u Lipovljanima , Dan KUDa svečano je otvorio načelnik općine Lipovljani Mario Ribar. Članovi mlađe skupine KUDa „ LIPA“ predstavili su se slavonskim pjesmama i igrama, koreografiju je postavio Tihomir Krmek, uz pratnju tamburaške skupine – voditelj profesor Franjo Rodić. Starija skupina KUDa „ LIPA“ uspješno se predstavila slovačkim plesom uz pratnju glazbene skupine KUDa „ LIPA“. To je poslije programa u Slovačkoj, jedan od naših domaćih nastupa.
Prijateljstva, ali kroz njih i zajednički projekti Ogranka Matice hrvatske Kutina i Matice slovačke iz Lipovljana nakon Bratislavske povelje (24. svibnja) nastavljaju se.
U subotu 23. svibnja Matica Slovačka Lipovljani okrenula je novu stranicu uspješne suradnje sa slovačkim prijateljima.
Članovi Matice slovačke potvrđuju dugogodišnju odličnu suradnju sa svojim KUD LIPA i isto tako, svojom LIROM na višednevnom gostovanju u Slovačkoj.
Odmah po dolasku u Bratislavu, mr Tomislav Horvat je sa predsjednikom Hrvatskog kluba Slovačko-hrvatskog prijateljstva, izuzetnim Mladenom Herucom, organizirao kraći obilazak starog dijela centra grada.
Prema najavi, u subotu, 09.svibnja održana je prva radna akcija članova i prijatelja Matice slovačke Lipovljani. Na kraju Željanske ulice skupilo se desetak vrijednih pregalaca i započelo mukotrpno čišćenje, stare oronule kućice u kojoj četvrt stoljeća nitko ne živi. A unutrašnjost odiše smirajem i rasporedom stvari, kao da je nevidljiva ruka sačuvala izuzetno vrijedne uporabne predmete i namještaj.
Tohto roku 14.3.2009 je 70. Výročie vzniku prvého Slovenského štátu. Snem slovenskej krajiny vyhlásil vznik samostatného Slovenského štátu. Snem prijal v juh 1939 Ústav Slovenskej republiky a v októbri 1939 zvolil za prezidenta Slovenskej republiky Jozefa Tisu.
“Manévrovací priestor sa tým pre slovenskú politiku výrazne zúžil. Nechcela porušiť štatút zriadený Žilinskou dohodou a následným prijatím zákona o autonómii Slovenska. 0 udržanie tohto štatútu však nemali záujem ďalší dvaja „hráči”. Jednak to bola Praha, ktorá po prekonaní šoku z Mníchova začala rozmýšľať, ako obnoviť dominanciu nad Slovenskom, jednak Berlín, ktorý sa usiloval o likvidáciu ČSR. V Prahe pritom kalkulovali s tým, že nad Slovenskom budú za pomoci Berlína vládnuť v roli vazala tretej ríše. Keďže vedeli, že Berlín chce rozbiť republiku, mali aj druhú alternatívu – ak už má československý štát zaniknúť, nech je jasné, že sa to udialo po vonkajšom zásahu, nie ako následok vnútorného rozkladu. S týmto cieľom sa rozhodla ústredná vláda v Prahe vyhlásiť 9. marca 1939 na Slovensku stanné právo (Homolov puč) a rozpustiť autonómnu vládu.
